Plan gospodarenja otpadom

Gospodarenje otpadom obuhvaća sve aktivnosti, odnosno postupke koji nisu oporaba otpada, kojima se otpad zbrinjava i adekvatno odlaže. Obuhvaća skupljanje, prijevoz, oporabu i zbrinjavanje otpada uključujući nadzor nad tim postupcima i naknadno održavanje lokacija zbrinjavanja, a obuhvaća i radnje koje poduzimaju trgovac ili posrednik.
Kako bi se gospodarenje otpadom podiglo na višu i kvalitetniju razinu potrebno je:

  1. Educirati građane o važnosti zbrinjavanja otpada
  2. Sanirati nelegalna odlagališta otpada
  3. Modernizirati sustav zbrinjavanja otpada
  4. Povećati udio recikliranja svih vrsta otpada
  5. Osigurati kružno gospodarenje svim vrstama otpada
  6. Zatvoriti odlagalište otpada Prudinec-Jakuševec

S obzirom na brojna nelegalna odlagališta otpada, nužno je provoditi edukaciju u svrhu razvijanja svijesti građana o važnosti pravilnog zbrinjavanja otpada. Edukacije je potrebno provoditi i za proaktivni pristup bacanja i razvrstavanja otpada, kako bi što kvalitetnije i jednostavnije uz svijest i motivaciju, građani mogli u vlastitim kućanstvima izvršiti razvrstavanje istoga. Nadalje, potrebno je građane potaknuti na upotrebu platnenih vrećica umjesto plastičnih vrećica, proizvoda koja sadrže manje ambalaže, manje korištenje plastičnih boca, već staklenih, uz promociju manjeg nastanka otpada, kao i štednju resursa i energije.
Sustav odvodnje komunalnog otpada potrebno je modernizirati i automatizirati kupnjom novih vozila na obnovljive izvore energije za prijevoz iskorištavanjem sredstava iz Fondova Europske Unije. Ovakvim ulaganjem, omogućilo bi se odvojeno prikupljanje pojedinih vrsta otpada, mješovitog, biootpada, plastike, stakla, tekstila, metala, papira. Pojedine vrste otpada, trebale bi se prikupljati u kontejnere smještene ispod zemlje u razini pločnika (kako bi se spriječili neugodni mirisi, nagomilavanje otpada izvan kapaciteta kontejnera te eventualno izbacivanje otpada izvan kontejnera) na „otocima“ u svakome kvartu. Svaki bi građanin dobio karticu koja bi mu omogućila otvaranje takvoga sustava uz praćenje odlaganja svake od navedenih vrsta otpada. Grad Zagreb bi tako bio podijeljen na određene jedinice za koje bi se automatizirano pratilo odlaganje otpada u centru lociranom u Zagrebačkom holdingu d.o.o. – Podružnica „Čistoća“, što bi doprinijelo praćenju sustava i pravodobnom pražnjenju istoga. Sukladno navedenom, nužno je uložiti i jačati sustav gospodarenja otpadom, i pomoću novoga osoblja, čime bi se otvorila nova radna mjesta, kao i automatizacijom sustava, u svrhu što kvalitetnije provedbe istoga. Nakon prikupljanja otpada iz svake jedinice, otpad se dovozi u odgovarajući centar u kojem se vrši priprema i zbrinjavanje ili iz kojeg se priprema i prevozi na odgovarajuće lokacije uz minimalni utjecaj na okoliš. Biootpad predstavlja sirovinu za kompostiranje koji se temelji na biorazgradnji istoga (supstrata) primjenom mikroorganizama na jednostavnije produkte (ugljikov dioksid, CO2, voda, H2O uz oslobađanje topline) uz dobivanje kvalitetnog produkta, komposta, u otvorenim i/ili zatvorenim sustavima. Kompost se ovisno o kvaliteti, može koristiti kao gnojivo za poljoprivredna zemljišta, što dovodi do potpunog iskorištavanja navedene vrste otpada. Plastiku, koja čini najviši udio prikupljenoga otpada u Gradu Zagrebu, je poželjno prikupiti posebno, sprešati kako bi se smanjila njena voluminoznost uz to što je lagana, te obvezatno reciklirati u svrhu dodavanja određenog postotka tijekom proizvodnje novih plastičnih proizvoda. Staklo je potrebno podijeliti u centru prema bojama stakla, tamno, prozirno, zeleno, te ga reciklirati. Tekstil se također može reciklirati, kao i papir, što označava mogućnost primjene kružnog gospodarenja otpadom. Sav otpad predstavlja sekundarnu sirovinu koja se može ekonomski iskoristiti, reciklirati, ponovno upotrijebiti ili spaliti bez odlaganja na odlagališta otpada. Ključno je povezivanje suradnje Čistoće i privatnih poduzeća u svrhu recikliranja pojedinih vrsta otpada zbog toga što se recikliranjem postiže smanjenje onečišćenja zraka, štednja resursa i energije uz smanjenje prostora na odlagalištu otpada. Problematika odlagališta otpada je u procjednim vodama koje su visoko opterećene (sadrže teške metale, policikličke aromatske ugljikovodike), koje izravno mogu dospjeti u tlo te uzrokovati onečišćenje podzemnih voda; neugodni mirisi; prenošenje čestica otpada gibanjem zračnih masa; kontinuirano pokrivanje otpadne mase. Odlagališta otpada su neadekvatno rješenje za zbrinjavanje otpada u današnje doba. Potrebno je prema pravilima struke sanirati i zatvoriti odlagalište otpada Prudinec-Jakuševec u što je moguće pravodobnom vremenskom roku s obzirom na onečišćenje tla i ozbiljnog ugrožavanja kakvoće pitke podzemne vode na tom području. Prema istraživanjima, osim komunalnog otpada, odlagao se i industrijski otpad koji sadrži razne antropogene spojeve koji mogu nepovoljno djelovati na kakvoću podzemne vode. Nakon zatvaranja odlagališta potrebno je svakih 6 mjeseci pratiti stanje na odlagalištu dokle god nadzorna inspekcija ne utvrdi stabilnost lokacije i da zatvoreno odlagalište ne predstavlja problem za okoliš. Stoga je potrebno razmatrati suvremenija rješenja poput spalionice otpada, primjenom koje bi se omogućilo spaljivanje mješovitog ili manje količine drugog otpada za koji ne postoji alternativa zbrinjavanja, u kojoj bi se u kontroliranim uvjetima vršio
proces spaljivanja otpada. Ukoliko bi se takav sustav izveo, provodio i kontrolirao po pravilima struke, ne predviđaju se štetni utjecaji po okoliš i građane Grada Zagreba. Otpad kao sirovina za spalionicu otpada predstavlja i dobrobit uz mogućnost dobivanja toplinske i/ili električne energije za područje Grada Zagreba, po uzoru na grad Beč u Austriji u kojem je spalionica otpada locirana u samome centru Beča.
Čistiji zrak, kvalitetnije zbrinjavanje otpada, adekvatni vodni sustav omogućava građanima bolje uvjete života u Gradu Zagrebu, uz viši standard.